LCD (Liquid Crystal Display):
Matriks (pixeli poredjani u dve ose) se formira pomocu polarizujucih kristala rastopljenih u elektrolitu, koji se prilikom pojavljivanja
napona na krajevima celije polarizuju i tako propustaju svetlost, nema pozadinskog osvetljenja, slab kontrast ali radi na extremno
niskim razlikama potencijala (naponu) od svega 200-300mV, potrosnja struje je zanemarljiva...mane su se ogledale u sporosti odziva pixela ali je zato vek trajanja neogranicen (dokle god vazduh ne udje u prostor elektrolita..nekad i 20 godina...)
http://en.wikipedia.org/wiki/Liquid_crystal_display
TFT LCD (thin Film Transistor) LCD:
Matriks formiran od tri osnovne boje RGB (crvena, zelena, plava), opet su u upotrebi polarizujuci kristali ali ovaj put su pogonjeni tranzistorom
implementiranim u elektrolitu koji ih okida tako da je poboljsana kotrola samih kristala u smislu jacine polarizacije kao i brzine iste.
Brzina polarizacije je vreme potrebno da se pixel prebaci iz stanja od 10% do 90% "zatamnjenosti" (12mS, 8mS....).
U tu svrhu su razvijeni kontroleri koji vise adresiranje i kontrolu pixela, radni napon je i dalje relativno nizak (oko 1,5V) dok struja raste sa
brojem pixela i dostize i do 15-20A po panelu sto opet nije mnogo ako se izracuna snaga od 20-30W. Potrebno je pozadinsko osvetljenje.
...mane su losa prostorna projekcija (ugao gledanja je relativno mali) zatim problem je u kontrastu kao i u prikazivanju slike van projektovane
rezolucije, recimo ekran je 19inch i ima 1280X1024, bilo koja rezolucija ispod te rezultuje losijom slikom (na pr. konture, ivice predmeta su
nejasne)...ta tehnologija je jos uvek u razvoju a sami paneli imaju vek trajanja od 10000h ili 5-7 godina baziranih na 8 satnoj dnevnoj upotrebi...
http://en.wikipedia.org/wiki/TFT_LCD
PLAZMA (PDP):
Matriks je formiran opet od tri boje ali je sacinjen od sicusnih kapsula koje sadrze inertni gas tipa neona ili ksenona koji se prilikom pojave
elektricnog potencijala pretvaraju u plazmu ("uzare" ili zapale se) i iniciraju fosforni nanos na kapsuli da emituje svetlost, zbog tog fosfora plazma
displeji pate od pojavljivanja "duhova" u slici kod emitovanja stacionalnih slika (slika se otisne u ekranu). Nema pozadinskog osveljenja.
Radni napon je dosta visok (oko 90-120V) za adresiranje tj. iniciranje pixela ali je struja relativno mala ali ipak trose pozamasnu
snagu (oko 200-300W). Ekrani imaju brzi odziv i osvetljaj nezavisno od rezolucije. Inace ova tehnologija je po koncepciji najbliza staroj CRT
teh. izrade jer je princip rada skoro isti. Tehnologija Plasma panela je dosegla svoj vrhunac i vise se ne razvija.
Mana plazma ekrana jeste da zbog miniturizacije sistema, kompleksnosti samog panela i velike potrosnje energije dolazi do cestog otkaza
adresnih cipova i kvara samog panela...vek trajanja ekrana je oko 5000 sati ili 2-3 godine bazirane na 8-satnoj dnevnoj upotrebi.
http://en.wikipedia.org/wiki/Plasma_display