Kako se piše

Forum za neobavezne teme.
Avatar
Stolle
Preminuo
Postovi: 19100
Pridružen: 12 Avg 2006, 23:35
Location: Srbija
Specialty: tv-multimedia
Lokacija: Dimitrovgrad

Kako se piše

Post napisao Stolle » 03 Okt 2018, 21:50

Nekima manje, nekima više, nije da nam ne treba, svi grešimo. Pa može da pomogne kod nedoumica kako nešto napisati.

https://stil.kurir.rs/lifestyle/zanimlj ... kom-jeziku

Kod: Označi sve

Ove pravopisne greške svi pravimo, a ne bi trebalo: Rešavamo najčešće jezičke nedoumice u srpskom jeziku!
Pod standardnim jezikom podrazumeva se autonoman vid jezika, normiran, elastično stabilan i funkcionalno polivalentan koji nastaje u onom trenutku kada se jedna etnička ili nacionalna grupa počne služiti tim jezikom i izvan okvira nacije
Formiranje standardnog jezika je dug proces u kojem se teži da se ustale elementi njegove strukture, tj. proces tokom kog jezik treba da se normira.

Najbolje je kada jezik ima dovoljno vremena da se navedeni proces realizuje prirodnim putem, spontano, međutim standardni jezici najčešće nastaju svesnom intervencijom pojedinca ili grupe. Takav je slučaj i sa srpskim jezikom.

 

Srpski standard se najpre razvijao prema svakodnevnom govoru sela uz oslonac na jezik narodne književnosti, a onda su se uklanjale pojedine regionalne i dijalekatske razlike.

 

Jezik se ujednačavao, prihvatale su se pojedine crte gradskih govora da bi mu konačnu formu dao književni i razgovorni izraz glavnog grada.

 

Kao rezultat standardizacije i normiranja jezika, pojavljuju se različiti priručnici, gramatike i pravopisi. Međutim, pravila data u navedenim priručnicima nisu definitivna.

 

Jezik se stalno menja iz različitih razloga, a zadatak lingvista je da te promene prate i one koje su dobre i opravdane-prihvate, a one koje nisu-isključe iz standarda.

 

U daljem tekstu biće predstavljene najfrekventnije jezičke nedoumice, te će biti izdvojeno šta je pravilno, a šta nije.

Odvojeno i sastavljeno pisanje reči

 

1. Ako je rečca li povezana s karakterom rečenice ili sa glagolom, piše se odvojeno: Da li si tu? Je li tako? U razgovornom stilu se javlja i uzrečica je li koja se takođe piše odvojeno, a u množini se upotrebljava i oblik jelte.

 

2. Rečca ne za negiranje se ne spaja s glagolima: ne znam, ne shvatam… Izuzeci su glagoli: neću, nemam, nemoj, nisam.

 

3. Odvojeno se piše rečca i te koja služi za isticanje: i te kako.

 

4. Kod prideva i imenica rečca ne srasta sa drugom reči, pa tako imamo nečoveka, neznanje, nezrelog ili nepismenog, a ne – ne čoveka, ne pismenog…

 

5. Zamenice sa ni se pišu spojeno bez predloga, ali kada se upotrebe s predlogom, on razdvaja sastavnice: ni od koga, ni u što, ni sa čim.

 

6. Pomoćna reč put piše se spojeno sa brojevima jedan, dva i tri: jedanput, dvaput, triput, ali odvojeno uz višečlane brojeve čiji je poslednji član jedan, uz redne brojeve i zamenice: trideset i jedan put, prvi put, ovaj put; dok se oblik puta uvek piše odvojeno: dva puta, tri puta, nekoliko puta.

 

7. U spojevima predlog-imenica, spojeno se pišu nova, pomerena značenja konstrukcije: naprečac, zauzvrat.

 

8. Odvojeno se piše u kratko vreme, ali u značenju sažeto, piše se spojeno: ukratko.

 

9. Sastavljeno se pišu spojevi prideva koji čine tesnu vezu, podrazumevanu smisaonu celinu: ćirilometodijevski jezik.

 

10. Odvojeno se pišu predloške veze s ličnim zamenicama: preda mnom, sa mnom, uza me.

Pisanje reči sa crticom

 

11. Kada je reč o terminu e-mail / email / mail, u srpskom jeziku, pravilno je reći i pisati imejl ili mejl. Imejl-adresa se piše sa crticom.

 

12. Prefiksoid radio koji se odnosi na zračenje, piše se spojeno: radioaktivnost, ali onaj koji se odnosi na radio/radijski, piše se sa crticom: radio-televizija.

 

13. Prefiksoid foto koji se odnosi na fotografije piše se spojeno kada je druga sastavnica nesamostalna: fotograf, ali sa crticom ako je druga sastavnica

samostalna: foto-atelje, foto-kopija, foto-montaža.

 

14. Sastavljeno se piše složenica sa prefiksoidom auto kada znači-samo ili sopstveni: autoportret, autobiografija, ali kao skraćenica od automobil ili automobilski, piše se sa crticom: auto-trke, auto-put, auto-kamp.

 

15. Ako se dva formanta pojave udvojeni ili u proširenim vezama, normira se odvojeno pisanje: auto i moto trke.

 

16. Kada se imeničke i pridevske izvedenice kombinuju s brojevima da bi se izbegle duge reči, deo pisan ciframa se s drugim delom povezuje crticom: 48-časovni, 30-satni.

 

17. Crtica se piše kao spojni znak između drugog dela složenice ili izvedenice i prvog njenog dela izraženog ciframa: 75-godišnjak.

 

18. Pravopis propisuje da je bolje pisati dvadesetak slovima, nego 20-ak.

 

19. Kada su u pitanju uzvici, spojeno se piše uzvik upomoć, a primeri poput jao-jao, tip-top, hm-hm se pišu sa crticom.

 

20. Spojevi kod leksike stranog porekla se prilagođavaju pravilima srpskog jezika ili se prenosi pravopis iz jezika iz kojeg se reči preuzimaju u slučaju da je spoj značenjski neprozirni: bajpas, rentakar, fusnota.

 

21. Pravilno je pisati zookultura, zoologija, ali zoo-vrt kao skraćenicu od zoološki vrt.

 

22. Lekseme s prefiksoidom video pišu se spojeno kada je druga sastavnica nesamostalna ili značenjski neprozirna: videoteka, ali sa crticom video-plejer kada je druga sastavnica samostalna.

 

23. Kada su u pitanju tradicionalna i njima slična relativno novija stilska skraćenja kod kojih se prva sastavnica (imenica) oseća kao pridev, pišu se sa crticom: fiks-ideja, set-lopta, set-meč lopta.

 

24. Udvojena ženska prezimena se, kao i udvojena muška, pišu odvojeno: Olga Petrović Kojić

 

25. Kombinacije različitih boja pišu se sa crticom: crno-žuta

 

26. Složenice za obeležavanje nijansi se pišu spojeno: zelenkastoplav, tamnozelen.

Pleonazam (upotreba suvišnih reči u govoru i pisanju)

 

27. Čak šta više – Pravilno je čak ili štaviše.

 

28. Često puta – Pravilno je često ili više puta.

 

29. Kao na primer – Pravilno je kao ili na primer.

 

30. Izađi napolje– Dovoljno je reći izađi.

 

31. Siđi dole – Dovoljno je reći siđi.

Pisanje velikog slova

 

32. Dodaci uz imena kao što su ustaljeni atributi, titule i slično, koji su sastavni deo imena ili se upotrebljavaju umesto njega, pišu se velikim slovom: Don Žuan, ali u opštem značenju donžuan – zavodnik.

 

33. Velikim početnim slovima pišu se imena etničkih grupa, nacionalnih manjina i slično: Južni Sloveni, dok se malim početnim slovom piše prva reč u sklopovima gde prva reč ima značenje atributa: stari Rimljani.

 

34. Imena planina i drugih uzvišenja, nizija, polja, kotlina, poluostrva i zaliva koja su dvočlana, samo se prva reč piše velikim slovom: Fruška gora, Panonska nizija, Pančićev vrh.

 

35. U značenju zajednica manastira, obe reči se pišu velikim slovom: Sveta Gora.

 

36. Pridevi izvedeni sufiksima koji nisu -ov, -ev i -in se pišu malim slovom: srpski, božji, božićni, uskršnji, ali se u formulaciji u čestitkama ustalilo: Srećni Božićni i Novogodišnji praznici.

 

37. U nazivima saveza država ili regionalnih organizacija, samo se prva reč piše velikim slovom: Evropska unija, Evroazijska unija.

 

38. Velikim slovom pišu se imena iz umetničkih dela, simbolička imena ličnosti iz javnog delovanja: Deda Mraz, Pipi Duga Čarapa, Kosovka Devojka, Duško Dugouško…

 

39. Nazivi vrste robe, artikala, odnosno serijskih proizvoda, lekova i slično, bez obzira na to da li su poreklom vlastita imena ili ne, pišu se malim početnim slovom: šampanj / šampanjac (penušavo vino), skandinavka (vrsta skandinavke), vat i tesla (merne jedinice, prema imenima zaslužnih naučnika)

 

40. Malim slovom pišu se nazivi koji označavaju versku, rasnu, antropološku, ideološko-političku, stručni ili neku drugu pripadnost: hrišćanin, pravoslavac, musliman, crnac, kromanjonac, komunista, partizan, četnik, nadrealista…

Ispravne reči – pogrešne reči

 

41. Izviniti – Izvinuti

 

42. Dezert – Desert

 

43. Seksepilan – Seksipilan

 

44. Sumnjam – Sumljam

 

45. Prekjuče – Preključe

 

46. Evro – Euro

 

47. Maršruta – Maršuta

 

48. Žurki – Žurci

 

49. Gomila – Gromila

 

50. Oftalmolog – Oftamolog

 

51. Protestovati –Protestvovati

 

52. Karniš(n)a – Garnišla

 

53. Inženjer – Inžinjer

 

54. Kalodont – Kaladont

 

55. Stajati – Stojati

 

56. Žalostan – Žalosan

 

57. Crnpurast – Crmpurast

 

58. Triatlon – Trijatlon

 

59. Uvezen – Uvežen

 

60. Zelembać– Zelenbać

 

61. Video rikorder – Video rekorder

 

62. Šeststo – Šesto

 

63. Kontroverzan – Kontraverzan

 

64. Patofne – Pantofne

Ispravne konstrukcije – pogrešne konstrukcije

 

65. Kod kuće sam – Kući sam

 

66. Sve vreme – Svo (celo) vreme

 

67. U vezi s tim – U vezi toga

 

68. Gledati televiziju – Gledati televizor

 

69. Doći autobusom – Doći s(a) autobusom

 

70. Kuda ideš – Gde ideš

 

71. Konsultovati se s nekim – Konsultovati nekoga

 

72. S obzirom na to da – Obzirom da

Primeri s primenjenim glasovnim promenama

 

73. Glasovna promena prelaska L u O se ostvaruje u svim padežnim oblicima u jednini i množini, osim 1. lica jednine: prevodilac i 2. lica množine: prevodilaca.

 

74. Kod ličnih imena i nadimaka izostaje zamena glasova k, g, h u c, z, s (sibilarizacija): Jovanki i Luki, a ne Jovanci i Luci.

 

75. U primeru raščišćavanje uočena glasovna promena je jednačenje suglasnika po mestu izgovora. Nepravilne varijante ovog primera su: razčišćavanje i rasčišćavanje.

 

76. U novijim pozajmljenicama, grupa –stn ostaje nepromenjena, i to predstavlja odstupanje od glasovne promene uprošćavanje suglasničkih grupa: azbestni, aoristni.

 

77. Kod imenica na –ica, prisvojni pridevi na –in se grade tako što glas c zamenimo glasom č: Miličin, ne Milicin. Ovo nije slučaj kod imenica na -čica: devojčica-devojčicin.

 

78. Nesumnjivu prevagu imaju termini akcenat, dijalekat i fakat nad sporadičnim oblicima akcent, dijalekt, fakt. Međutim, potpuno ravnopravno se upotrebljavaju efekat i efekt, dokumenat i dokument.

 

79. U instrumentalu na izbor nastavka utiče međuslogovno razjednačavanje, te se izbegava ponavljanje vokala u susednim slogovima-hmeljom, a ne hmeljem, ali se paralelno javljaju primeri poput pažem i pažom.

Ostale najfrekventnije greške koje nisu svrstane u navedene grupe

 

80. Jer je uzročni veznik koji pokazuje odnos uzroka prema posledici i vezuje uzročnu zavisnu rečenicu sa glavnom rečenicom. Nije došao jer se razboleo. Jel’ je skraćeno od je(ste) li. Je je enklitički oblik glagola jesam (biti), a li je upitna rečca. Je l’ (da li je) jasno?

 

81. Potencijal se gradi od aorista pomoćnog glagola biti i radnog glagolskog prideva (osim trećeg lica množine). Promena je sledeća: 1. ja bih, 2. ti bi, 3. on bi; 1. mi bismo, 2. vi biste, 3. oni bi.

 

82. Hvali mi nešto je nepravilna konstrukcija. Potrebno je da razlikujemo glagole faliti i hvaliti. Glagol faliti (sa kratkim akcentom na a) znači nedostajati: Ništa mu ne fali, a glagol hvaliti (sa dugim akcentom na a) znači činiti hvalu: Svi ga hvale.

 

83. Komparativ prideva strog i visok imaju neobičan oblik: stroži i viši, a ne strožiji i višlji.

 

84. Datumi se u srpskom jeziku pišu u redosledu: dan, mesec, godina. Mogu se pisati arapskim ciframa iza kojih sledi tačka pošto se radi o rednim brojevima: 11. 2017.

Takođe, mogu se pisati tako da se dan i godina pišu arapskim ciframa, a mesec rimskim: 5. XI 2017. i tada tačka iza meseca izostaje jer se radi o rimskoj cifri. Početna nula nije potrebna u pisanju datuma (05. 06. 2005.) osim u tehničkim i poslovnim dokumentima.

 

85. Skraćenice s prvim i poslednjim slovom, pišu se bez tačke, te tako pišemo doktor: dr, dok je skraćenica (s tačkom) – drugi.

 

86. Priloški izrazi imenice podne sa do, po, posle, pre pišu se odvojeno: po podne, a u funkciji imeničke složenice, pišu se spojeno: zabavno popodne.

 

87. Po meni/po mom mišljenju/ prema mom mišljenju – ispravne su sve tri fraze, iako je uvreženo mišljenje da je ispravna samo prva, s obzirom na to da predlog po označava mesto.

 

88. Dobro došli u funkciji pozdrava pri dolasku kao uzvik dobrodošlice, piše se odvojeno, dok se spojeno piše u funkciji prideva koristan, potreban: Svi saveti su dobrodošli.

 

89. Radni glagolski pridev glagola bio, radio, popravio, uredio, namestio, piše se bez suglasnika j između vokala i i o.

90. Imperativ (zapovedni način) se gradi tako što se na 3. lice množine prezenta bez završetaka -ju, -je, -u, -e dodaju nastavci –j, –ji, –i: popij, gaji, drži. Za 1. lice množine, dodaje se –jmo,-imo, –jimo: popijmo, krenimo, gajimo, a za 2. lice množine –je, –ite, –jite: popijte, krenite, gajite.

 

91. Pogrešna je učestala konstrukcija kontaktirati nekoga. Pravilno je kontaktirati s nekim, mada se preporučuje: stupiti u vezu s nekim.

 

92. Obaveznu upotrebu kao povratni glagol je uz glagol odmarati i šetati: Odmarao sam se. Šetao sam se. Uz glagol šetati ne mora uvek stajati povratna zamenica se, ali ta konstrukcija u tom slučaju mora imati dopunu u vidu objekta: Šetao sam psa.

 

93. Superlativ prideva koji počinju na j piše se sa udvojenim navedenim glasom: najjači, najjeftiniji, najjasniji.

 

94. Prisvojni pridevi od imenica Đorđe i Pavle dobijaju se tako što se na osnovu Đorđ- i Pavl- dodaju sufiksi –ev i –ov: Đorđev i Pavlov, a ne Đorđetov i Pavletov.

 

95. Upotreba izraza par umesto nekoliko nije preporučljiva, ali se ne može smatrati za tešku grešku, jer se sreće i kod dobrih pisaca. Par se odnosi na 2-3, a nekoliko na najmanje 3-4, najviše do 7-8.

 

96. U privatnoj prepisci uobičajeno je pisanje velikim slovom pri obraćanju Vi i Vaš, a ukoliko se obraćamo većem broju ljudi, ustanovi i slično, vi i vaš se piše malim slovom.

 

97. Ispravni su oblici prideva: srećan i sretan, ali se prednost se daje obliku srećan.

 

98. Predlog zbog se koristi za uzrok, a radi za cilj: Slomio sam nogu zbog kamena na putu. Došao je radi kolača.

 

99. Glagolski prilog sadašnji se gradi od nesvršenih glagola, kada se na 3. lice množine datog glagola doda nastavak –ći: pisati>pišući, ne pisajući.

 

100. U značenju imati potrebu za nečim glagol trebati upotrebljava se u ličnom glagolskom obliku, u konstrukcijama sa logičkim subjektom u dativu, pri čemu se slaže sa imenicom u poziciji gramatičkog subjekta: Trebaju mi nove cipele. Trebale su mi nove cipele. Takođe je važno napomenuti da se glagol trebati kada je upotrebljen kao modalni glagol, ne menja po padežima: treba da odem, treba da odeš, treba da ode/trebalo je da odem, trebalo je da odeš, trebalo je da ode…

 

101. Leksema skripta je imenica srednjeg roda koja može biti samo u množini. Promena ove lekseme glasi: skripta, skripti/skripata, skriptima, skripta… Imaš li skripta? (Ne – Imaš li skripte).

 

102. Nastavak -ški imaju pridevi od imena koja se završavaju na g ili k kojem prethodi suglasnik: Peking-pekinški, Njujork-njujorški, Požega-požeški…
"29 poslednjih dana u mesecu je najteže"

Avatar
alexa_pg
Site Admin
Site Admin
Postovi: 5391
Pridružen: 22 Avg 2006, 08:10
Lokacija: Podgorica

Re: Kako se piše

Post napisao alexa_pg » 03 Okt 2018, 22:50

Odlična stvar za mene i mog druga... Da tekst ne stoji u code tagovima i da bude vidljiv

Najfrekventnije jezičke nedoumice u srpskom jeziku
Odvojeno i sastavljeno pisanje reči

1. Ako je rečca li povezana s karakterom rečenice ili sa glagolom, piše se odvojeno: Da li si tu? Je li tako? U razgovornom stilu se javlja i uzrečica je li koja se takođe piše odvojeno, a u množini se upotrebljava i oblik jelte.

2. Rečca ne za negiranje se ne spaja s glagolima: ne znam, ne shvatam… Izuzeci su glagoli: neću, nemam, nemoj, nisam.

3. Odvojeno se piše rečca i te koja služi za isticanje: i te kako.

4. Kod prideva i imenica rečca ne srasta sa drugom reči, pa tako imamo nečoveka, neznanje, nezrelog ili nepismenog, a ne – ne čoveka, ne pismenog…

5. Zamenice sa ni se pišu spojeno bez predloga, ali kada se upotrebe s predlogom, on razdvaja sastavnice: ni od koga, ni u što, ni sa čim.

6. Pomoćna reč put piše se spojeno sa brojevima jedan, dva i tri: jedanput, dvaput, triput, ali odvojeno uz višečlane brojeve čiji je poslednji član jedan, uz redne brojeve i zamenice: trideset i jedan put, prvi put, ovaj put; dok se oblik puta uvek piše odvojeno: dva puta, tri puta, nekoliko puta.

7. U spojevima predlog-imenica, spojeno se pišu nova, pomerena značenja konstrukcije: naprečac, zauzvrat.

8. Odvojeno se piše u kratko vreme, ali u značenju sažeto, piše se spojeno: ukratko.

9. Sastavljeno se pišu spojevi prideva koji čine tesnu vezu, podrazumevanu smisaonu celinu: ćirilometodijevski jezik.

10. Odvojeno se pišu predloške veze s ličnim zamenicama: preda mnom, sa mnom, uza me.

Pisanje reči sa crticom

11. Kada je reč o terminu e-mail / email / mail, u srpskom jeziku, pravilno je reći i pisati imejl ili mejl. Imejl-adresa se piše sa crticom.

12. Prefiksoid radio koji se odnosi na zračenje, piše se spojeno: radioaktivnost, ali onaj koji se odnosi na radio/radijski, piše se sa crticom: radio-televizija.

13. Prefiksoid foto koji se odnosi na fotografije piše se spojeno kada je druga sastavnica nesamostalna: fotograf, ali sa crticom ako je druga sastavnica samostalna: foto-atelje, foto-kopija, foto-montaža.

14. Sastavljeno se piše složenica sa prefiksoidom auto kada znači-samo ili sopstveni: autoportret, autobiografija, ali kao skraćenica od automobil ili automobilski, piše se sa crticom: auto-trke, auto-put, auto-kamp.

15. Ako se dva formanta pojave udvojeni ili u proširenim vezama, normira se odvojeno pisanje: auto i moto trke.

16. Kada se imeničke i pridevske izvedenice kombinuju s brojevima da bi se izbegle duge reči, deo pisan ciframa se s drugim delom povezuje crticom:
48-časovni, 30-satni.

17. Crtica se piše kao spojni znak između drugog dela složenice ili izvedenice i prvog njenog dela izraženog ciframa: 75-godišnjak.

18. Pravopis propisuje da je bolje pisati dvadesetak slovima, nego 20-ak.

19. Kada su u pitanju uzvici, spojeno se piše uzvik upomoć, a primeri poput jao-jao, tip-top, hm-hm se pišu sa crticom.

20. Spojevi kod leksike stranog porekla se prilagođavaju pravilima srpskog jezika ili se prenosi pravopis iz jezika iz kojeg se reči preuzimaju u slučaju da je spoj značenjski neprozirni: bajpas, rentakar, fusnota.

21. Pravilno je pisati zookultura, zoologija, ali zoo-vrt kao skraćenicu od zoološki vrt.

22. Lekseme s prefiksoidom video pišu se spojeno kada je druga sastavnica nesamostalna ili značenjski neprozirna: videoteka, ali sa crticom video-plejer kada je druga sastavnica samostalna.

23. Kada su u pitanju tradicionalna i njima slična relativno novija stilska skraćenja kod kojih se prva sastavnica (imenica) oseća kao pridev, pišu se sa crticom: fiks-ideja, set-lopta, set-meč lopta.

24. Udvojena ženska prezimena se, kao i udvojena muška, pišu odvojeno: Olga Petrović Kojić

25. Kombinacije različitih boja pišu se sa crticom: crno-žuta

26. Složenice za obeležavanje nijansi se pišu spojeno: zelenkastoplav, tamnozelen
"I ja volim ljude ali ih sve manje podnosim"

Avatar
alexa_pg
Site Admin
Site Admin
Postovi: 5391
Pridružen: 22 Avg 2006, 08:10
Lokacija: Podgorica

Re: Kako se piše

Post napisao alexa_pg » 03 Okt 2018, 22:51

nastavak...

Pleonazam (upotreba suvišnih reči u govoru i pisanju)

27. Čak šta više – Pravilno je čak ili štaviše.

28. Često puta – Pravilno je često ili više puta.

29. Kao na primer – Pravilno je kao ili na primer.

30. Izađi napolje– Dovoljno je reći izađi.

31. Siđi dole – Dovoljno je reći siđi.

Pisanje velikog slova

32. Dodaci uz imena kao što su ustaljeni atributi, titule i slično, koji su sastavni deo imena ili se upotrebljavaju umesto njega, pišu se velikim slovom: Don Žuan, ali u opštem značenju donžuan – zavodnik.

33. Velikim početnim slovima pišu se imena etničkih grupa, nacionalnih manjina i slično: Južni Sloveni, dok se malim početnim slovom piše prva reč u sklopovima gde prva reč ima značenje atributa: stari Rimljani.

34. Imena planina i drugih uzvišenja, nizija, polja, kotlina, poluostrva i zaliva koja su dvočlana, samo se prva reč piše velikim slovom: Fruška gora, Panonska nizija, Pančićev vrh.

35. U značenju zajednica manastira, obe reči se pišu velikim slovom: Sveta Gora.

36. Pridevi izvedeni sufiksima koji nisu -ov, -ev i -in se pišu malim slovom: srpski, božji, božićni, uskršnji, ali se u formulaciji u čestitkama ustalilo: Srećni Božićni i Novogodišnji praznici.

37. U nazivima saveza država ili regionalnih organizacija, samo se prva reč piše velikim slovom: Evropska unija, Evroazijska unija.

38. Velikim slovom pišu se imena iz umetničkih dela, simbolička imena ličnosti iz javnog delovanja: Deda Mraz, Pipi Duga Čarapa, Kosovka Devojka, Duško Dugouško…

39. Nazivi vrste robe, artikala, odnosno serijskih proizvoda, lekova i slično, bez obzira na to da li su poreklom vlastita imena ili ne, pišu se malim početnim slovom: šampanj / šampanjac (penušavo vino), skandinavka (vrsta skandinavke), vat i tesla (merne jedinice, prema imenima zaslužnih naučnika)

40. Malim slovom pišu se nazivi koji označavaju versku, rasnu, antropološku, ideološko-političku, stručni ili neku drugu pripadnost: hrišćanin, pravoslavac, musliman, crnac, kromanjonac, komunista, partizan, četnik, nadrealista…
"I ja volim ljude ali ih sve manje podnosim"

Avatar
alexa_pg
Site Admin
Site Admin
Postovi: 5391
Pridružen: 22 Avg 2006, 08:10
Lokacija: Podgorica

Re: Kako se piše

Post napisao alexa_pg » 03 Okt 2018, 22:53

nastavk...

Ispravne reči – pogrešne reči

41. Izviniti – Izvinuti
42. Dezert – Desert
43. Seksepilan – Seksipilan
44. Sumnjam – Sumljam
45. Prekjuče – Preključe
46. Evro – Euro
47. Maršruta – Maršuta
48. Žurki – Žurci
49. Gomila – Gromila
50. Oftalmolog – Oftamolog
51. Protestovati –Protestvovati
52. Karniš(n)a – Garnišla
53. Inženjer – Inžinjer
54. Kalodont – Kaladont
55. Stajati – Stojati
56. Žalostan – Žalosan
57. Crnpurast – Crmpurast
58. Triatlon – Trijatlon
59. Uvezen – Uvežen
60. Zelembać– Zelenbać
61. Video rikorder – Video rekorder
62. Šeststo – Šesto
63. Kontroverzan – Kontraverzan
64. Patofne – Pantofne
Ispravne konstrukcije – pogrešne konstrukcije
65. Kod kuće sam – Kući sam
66. Sve vreme – Svo (celo) vreme
67. U vezi s tim – U vezi toga
68. Gledati televiziju – Gledati televizor
69. Doći autobusom – Doći s(a) autobusom
70. Kuda ideš – Gde ideš
71. Konsultovati se s nekim – Konsultovati nekoga
72. S obzirom na to da – Obzirom da
"I ja volim ljude ali ih sve manje podnosim"

Avatar
alexa_pg
Site Admin
Site Admin
Postovi: 5391
Pridružen: 22 Avg 2006, 08:10
Lokacija: Podgorica

Re: Kako se piše

Post napisao alexa_pg » 03 Okt 2018, 22:54

nastavak...

Primeri s primenjenim glasovnim promenama

73. Glasovna promena prelaska L u O se ostvaruje u svim padežnim oblicima u jednini i množini, osim 1. lica jednine: prevodilac i 2. lica množine: prevodilaca.

74. Kod ličnih imena i nadimaka izostaje zamena glasova k, g, h u c, z, s (sibilarizacija): Jovanki i Luki, a ne Jovanci i Luci.

75. U primeru raščišćavanje uočena glasovna promena je jednačenje suglasnika po mestu izgovora. Nepravilne varijante ovog primera su: razčišćavanje i rasčišćavanje.

76. U novijim pozajmljenicama, grupa –stn ostaje nepromenjena, i to predstavlja odstupanje od glasovne promene uprošćavanje suglasničkih grupa: azbestni, aoristni.

77. Kod imenica na –ica, prisvojni pridevi na –in se grade tako što glas c zamenimo glasom č: Miličin, ne Milicin. Ovo nije slučaj kod imenica na -čica: devojčica-devojčicin.

78. Nesumnjivu prevagu imaju termini akcenat, dijalekat i fakat nad sporadičnim oblicima akcent, dijalekt, fakt. Međutim, potpuno ravnopravno se upotrebljavaju efekat i efekt, dokumenat i dokument.

79. U instrumentalu na izbor nastavka utiče međuslogovno razjednačavanje, te se izbegava ponavljanje vokala u susednim slogovima-hmeljom, a ne hmeljem, ali se paralelno javljaju primeri poput pažem i pažom.
Ostale najfrekventnije greške koje nisu svrstane u navedene grupe

80. Jer je uzročni veznik koji pokazuje odnos uzroka prema posledici i vezuje uzročnu zavisnu rečenicu sa glavnom rečenicom. Nije došao jer se razboleo. Jel’ je skraćeno od je(ste) li. Je je enklitički oblik glagola jesam (biti), a li je upitna rečca. Je l’ (da li je) jasno?

81. Potencijal se gradi od aorista pomoćnog glagola biti i radnog glagolskog prideva (osim trećeg lica množine). Promena je sledeća: 1. ja bih, 2. ti bi, 3. on bi; 1. mi bismo, 2. vi biste, 3. oni bi.

82. Hvali mi nešto je nepravilna konstrukcija. Potrebno je da razlikujemo glagole faliti i hvaliti. Glagol faliti (sa kratkim akcentom na a) znači nedostajati: Ništa mu ne fali, a glagol hvaliti (sa dugim akcentom na a) znači činiti hvalu: Svi ga hvale.

83. Komparativ prideva strog i visok imaju neobičan oblik: stroži i viši, a ne strožiji i višlji.

84. Datumi se u srpskom jeziku pišu u redosledu: dan, mesec, godina. Mogu se pisati arapskim ciframa iza kojih sledi tačka pošto se radi o rednim brojevima: 11. 2017.
Takođe, mogu se pisati tako da se dan i godina pišu arapskim ciframa, a mesec rimskim: 5. XI 2017. i tada tačka iza meseca izostaje jer se radi o rimskoj cifri. Početna nula nije potrebna u pisanju datuma (05. 06. 2005.) osim u tehničkim i poslovnim dokumentima.

85. Skraćenice s prvim i poslednjim slovom, pišu se bez tačke, te tako pišemo doktor: dr, dok je skraćenica (s tačkom) – drugi.

86. Priloški izrazi imenice podne sa do, po, posle, pre pišu se odvojeno: po podne, a u funkciji imeničke složenice, pišu se spojeno: zabavno popodne.

87. Po meni/po mom mišljenju/ prema mom mišljenju – ispravne su sve tri fraze, iako je uvreženo mišljenje da je ispravna samo prva, s obzirom na to da predlog po označava mesto.

88. Dobro došli u funkciji pozdrava pri dolasku kao uzvik dobrodošlice, piše se odvojeno, dok se spojeno piše u funkciji prideva koristan, potreban: Svi saveti su dobrodošli.

89. Radni glagolski pridev glagola bio, radio, popravio, uredio, namestio, piše se bez suglasnika j između vokala i i o.

90. Imperativ (zapovedni način) se gradi tako što se na 3. lice množine prezenta bez završetaka -ju, -je, -u, -e dodaju nastavci –j, –ji, –i: popij, gaji, drži. Za 1. lice množine, dodaje se –jmo,-imo, –jimo: popijmo, krenimo, gajimo, a za 2. lice množine –je, –ite, –jite: popijte, krenite, gajite.

91. Pogrešna je učestala konstrukcija kontaktirati nekoga. Pravilno je kontaktirati s nekim, mada se preporučuje: stupiti u vezu s nekim.

92. Obaveznu upotrebu kao povratni glagol je uz glagol odmarati i šetati: Odmarao sam se. Šetao sam se. Uz glagol šetati ne mora uvek stajati povratna zamenica se, ali ta konstrukcija u tom slučaju mora imati dopunu u vidu objekta: Šetao sam psa.

93. Superlativ prideva koji počinju na j piše se sa udvojenim navedenim glasom: najjači, najjeftiniji, najjasniji.

94. Prisvojni pridevi od imenica Đorđe i Pavle dobijaju se tako što se na osnovu Đorđ- i Pavl- dodaju sufiksi –ev i –ov: Đorđev i Pavlov, a ne Đorđetov i Pavletov.

95. Upotreba izraza par umesto nekoliko nije preporučljiva, ali se ne može smatrati za tešku grešku, jer se sreće i kod dobrih pisaca. Par se odnosi na 2-3, a nekoliko na najmanje 3-4, najviše do 7-8.

96. U privatnoj prepisci uobičajeno je pisanje velikim slovom pri obraćanju Vi i Vaš, a ukoliko se obraćamo većem broju ljudi, ustanovi i slično, vi i vaš se piše malim slovom.

97. Ispravni su oblici prideva: srećan i sretan, ali se prednost se daje obliku srećan.

98. Predlog zbog se koristi za uzrok, a radi za cilj: Slomio sam nogu zbog kamena na putu. Došao je radi kolača.

99. Glagolski prilog sadašnji se gradi od nesvršenih glagola, kada se na 3. lice množine datog glagola doda nastavak –ći: pisati>pišući, ne pisajući.

100. U značenju imati potrebu za nečim glagol trebati upotrebljava se u ličnom glagolskom obliku, u konstrukcijama sa logičkim subjektom u dativu, pri čemu se slaže sa imenicom u poziciji gramatičkog subjekta: Trebaju mi nove cipele. Trebale su mi nove cipele. Takođe je važno napomenuti da se glagol trebati kada je upotrebljen kao modalni glagol, ne menja po padežima: treba da odem, treba da odeš, treba da ode/trebalo je da odem, trebalo je da odeš, trebalo je da ode…

101. Leksema skripta je imenica srednjeg roda koja može biti samo u množini. Promena ove lekseme glasi: skripta, skripti/skripata, skriptima, skripta… Imaš li skripta? (Ne – Imaš li skripte).

102. Nastavak -ški imaju pridevi od imena koja se završavaju na g ili k kojem prethodi suglasnik: Peking-pekinški, Njujork-njujorški, Požega-požeški…

tekst preuzet sa Kurir.rs

Kod: Označi sve

https://stil.kurir.rs/lifestyle/zanimljivosti/93033/ove-pravopisne-greske-svi-pravimo-ne-bi-trebalo-resavamo-najcesce-jezicke-nedoumice-u-srpskom-jeziku
"I ja volim ljude ali ih sve manje podnosim"

Avatar
fanzo
Site Admin
Site Admin
Postovi: 15852
Pridružen: 02 Avg 2006, 06:41
Location: Bački Petrovac, Srbija
Phone number: 0038121781575
Specialty: tv-multimedia
Lokacija: Bački Petrovac

Re: Kako se piše

Post napisao fanzo » 17 Nov 2018, 11:57

Da, ja bih ovu temu zalepio gore.

Usput, evo jedan dobar savet. Ako niste sigurni kako se određena reč ili fraza piše pravilno onda obe ukucajte u google i ona gde ima više rezultata je ispravna.
Svakodnevno usavršavanje je bolje od zakasnelog savršenstva

Avatar
alexa_pg
Site Admin
Site Admin
Postovi: 5391
Pridružen: 22 Avg 2006, 08:10
Lokacija: Podgorica

Re: Kako se piše

Post napisao alexa_pg » 17 Nov 2018, 13:05

Ako moramo Google (Amerikance) da pitamo kako se nešto piše na našem maternjem jeziku, propalo se.
"I ja volim ljude ali ih sve manje podnosim"

Avatar
Stolle
Preminuo
Postovi: 19100
Pridružen: 12 Avg 2006, 23:35
Location: Srbija
Specialty: tv-multimedia
Lokacija: Dimitrovgrad

Re: Kako se piše

Post napisao Stolle » 17 Nov 2018, 13:43

Ja to često radim kad se dvoumim kako je pravilno.
Ne pita se Google, on samo nađe potrebno.
"29 poslednjih dana u mesecu je najteže"

Avatar
alexa_pg
Site Admin
Site Admin
Postovi: 5391
Pridružen: 22 Avg 2006, 08:10
Lokacija: Podgorica

Re: Kako se piše

Post napisao alexa_pg » 17 Nov 2018, 14:02

Radim i ja kad u nešto nisam siguran ali ne pitam Google (koji pojma nema) već ogovor - jezičku nedoumicu trazim na našim sajtovima. Jedan od njih je i ovaj
https://kakosepise.com/
"I ja volim ljude ali ih sve manje podnosim"

Avatar
fanzo
Site Admin
Site Admin
Postovi: 15852
Pridružen: 02 Avg 2006, 06:41
Location: Bački Petrovac, Srbija
Phone number: 0038121781575
Specialty: tv-multimedia
Lokacija: Bački Petrovac

Re: Kako se piše

Post napisao fanzo » 17 Nov 2018, 14:32

alexa_pg je napisao:
17 Nov 2018, 13:05
Ako moramo Google (Amerikance) da pitamo kako se nešto piše na našem maternjem jeziku, propalo se.
Pa vidi ovako... google za srb ili bih ili hr ili slo ili cg ili mk ... itd.. ne uređuje amerikanac, nego upravo neko ko živi u prethodno nabrojanim.
Jeste ima i sajtovi...
Ma, šta se ja to raspravljam stobom
lolzi :lala: :lala:
Svakodnevno usavršavanje je bolje od zakasnelog savršenstva

Avatar
cubica
gx
gx
Postovi: 3650
Pridružen: 15 Nov 2006, 11:23
Location: IVANJICA
Warranty service: ERG
Specialty: tv-multimedia

Re: Kako se piše

Post napisao cubica » 17 Nov 2018, 15:56

xe xe xe....kad im ja ukucam moj recnik..zakucam im sajt... :D
evo bezveze sad sam ukucao domunđavati, blentavo, mantus, iksan, benaviti... i nemaju odgovor..nemaju oni pojma..
cuby
samo laž treba državnu podršku, istina stoji sama od sebe uspravno! no thanks

Avatar
fanzo
Site Admin
Site Admin
Postovi: 15852
Pridružen: 02 Avg 2006, 06:41
Location: Bački Petrovac, Srbija
Phone number: 0038121781575
Specialty: tv-multimedia
Lokacija: Bački Petrovac

Re: Kako se piše

Post napisao fanzo » 17 Nov 2018, 20:06

Ne razumem šta si mislio.
Čini mi se da to tvoje nema veze sa ovom temom... ili?

Domunđavanje
Svakodnevno usavršavanje je bolje od zakasnelog savršenstva

Avatar
alexa_pg
Site Admin
Site Admin
Postovi: 5391
Pridružen: 22 Avg 2006, 08:10
Lokacija: Podgorica

Re: Kako se piše

Post napisao alexa_pg » 17 Nov 2018, 20:44

Sve je to za Vujakliju.
"I ja volim ljude ali ih sve manje podnosim"

Avatar
toce
gx
gx
Postovi: 2260
Pridružen: 25 Apr 2007, 22:41
Location: Makedonija

Re: Kako se piše

Post napisao toce » 17 Nov 2018, 21:29

Domunjdavanje je valjda dogovaranje.
TOCE

ROAMER
gx
gx
Postovi: 298
Pridružen: 29 Jun 2016, 15:07
Location: Umag
Contact person: Dragan
Specialty: consumer

Re: Kako se piše

Post napisao ROAMER » 17 Nov 2018, 22:12

Vraćaj tranzistore diode i dampove!!! Lakse je od ovoga!!! :) Priznali mi to ili ne, prismeno obrazovanje (i uopste) se toliko srozalo da je to nezamislivo. To su ta nova vremena gdje umijece pravilnog pisanja ne donosi nesto u zivotu, niti donosi, niti se cijeni. Iako je to nekad bio stub obrazovanja. Danas je pravilno pisanje zasjenjeno od strane dosta stvari od java programiranja do guzice za instagram.
Mozda je malo van teme, ali narocito mi ide na zivac kada su skoro pa sluzbeno uvedeni neki englenizmi nazovimo ih tako pored naseg kompletnog i ispravnog jezika. Tipa fanovi, rijalitiji itd. itd.
Iskustvo je direktno proporcionalno kolicini unistene opreme............

Avatar
cubica
gx
gx
Postovi: 3650
Pridružen: 15 Nov 2006, 11:23
Location: IVANJICA
Warranty service: ERG
Specialty: tv-multimedia

Re: Kako se piše

Post napisao cubica » 18 Nov 2018, 01:30

pa kad ukucam tamo moje reci..ne postoje te reci pa nema ni objasnjenja kako se pravilno kaze...to sam mislio..
ovde
https://kakosepise.com/
cuby
samo laž treba državnu podršku, istina stoji sama od sebe uspravno! no thanks

Avatar
fanzo
Site Admin
Site Admin
Postovi: 15852
Pridružen: 02 Avg 2006, 06:41
Location: Bački Petrovac, Srbija
Phone number: 0038121781575
Specialty: tv-multimedia
Lokacija: Bački Petrovac

Re: Kako se piše

Post napisao fanzo » 19 Nov 2018, 13:42

To traži na šatro sajtu :lala: lolzi
Svakodnevno usavršavanje je bolje od zakasnelog savršenstva

Avatar
alexa_pg
Site Admin
Site Admin
Postovi: 5391
Pridružen: 22 Avg 2006, 08:10
Lokacija: Podgorica

Re: Kako se piše

Post napisao alexa_pg » 19 Nov 2018, 14:09

Nisu problem riječi koje si ti naveo. U tim riječima nema nikavih zavrzlama kad je pisanje istih u pitanju.

Problem nastaje kod pisanja riječi u kojima se vrši glasovna promjena pojedinih glasova.
Kao primjer, često je kod pojedinaca problem da li se piše vrapca ili vrabca, da li se piše podstanar ili potstanar, podpredsjednik ili potpredsjednik...

Ove glasovne promjene ne "bodu oči" toliko kao što je slučaj sa pisanjem odrečne riječi ne ili upitne rječice li.
Iz tog razloga u najkraćem...

Odrečna riječ NE.
Ogroman broj ljudi nepravilno piše ovu odrečnu rječicu.
Kada su u pitanju glagoli, ova rječica se piše odvojeno od glagola
ne treba, ne mogu, ne radi, ne spavaj, ne znam...
Izuzetak od ovog pravila si riječi neću, nemam, nisam i nemoj.

Kad su u pitanju pridjevi ili imenice, rječica NE se piše sastavljeno
nepotrebno, nemoguće, neradnik, nenaspavan, neznalica...
=========================

Upitna rječica LI
Rječica LI se u upitnom obliku uvijek piše odvojeno od glagola
znaš li, učiš li, radiš li, da li, može li...
U slučajevima kada se ne radi o upitnoj rečenici, sve se piše sastavljeno
"Radili smo čitav dan", "Učili smo popodne", "Dali smo djeci po čokoladu"

Na kraju bih još dodao da se rječica NAJ u superlativu uvijek piše sastavljeno
najbolji, najjači, najveći, najmanji...
"I ja volim ljude ali ih sve manje podnosim"

Avatar
fanzo
Site Admin
Site Admin
Postovi: 15852
Pridružen: 02 Avg 2006, 06:41
Location: Bački Petrovac, Srbija
Phone number: 0038121781575
Specialty: tv-multimedia
Lokacija: Bački Petrovac

Re: Kako se piše

Post napisao fanzo » 19 Nov 2018, 15:16

Fino..fino.. :tooo:

Evo banalnog primera, ako ukucate u google "ne znam" sa sve znacima navoda, to znači da će google da vrati rezultate reči upravo tim redosledom napisane i rezultata ima oko 16 miliona, link ispod:

Kod: Označi sve

https://www.google.com/search?lr=&hl=sh&as_qdr=all&ei=38TyW5vyHIGUsAG9tr2QDg&q=%22ne+znam%22&oq=%22ne+znam%22&gs_l=psy-ab.3..0i7i30i19l9j0i19.3211.5346..5803...0.0..0.138.269.0j2......0....1..gws-wiz.ctes5EvPxKY
Ako pak ukucate "neznam", google izbaci oko 4 miliona rezultata, a usput vas u vrhu stranice pokušava naučiti kako se piše, link ispod:

Kod: Označi sve

https://www.google.com/search?hl=sh&as_q=%22neznam%22&as_epq=&as_oq=&as_eq=&as_nlo=&as_nhi=&lr=&cr=&as_qdr=all&as_sitesearch=&as_occt=any&safe=images&as_filetype=&as_rights=
Da bi neko mogao da se upiše u školu za tv mehaničara, ove sitnice bi morao dobro da zna... thinking :roll:

******************************************
ps. obzirom na rezultate iz gugla, ipak nije tako crno kao što smo mislili :lala:
Svakodnevno usavršavanje je bolje od zakasnelog savršenstva

Avatar
Stolle
Preminuo
Postovi: 19100
Pridružen: 12 Avg 2006, 23:35
Location: Srbija
Specialty: tv-multimedia
Lokacija: Dimitrovgrad

Re: Kako se piše

Post napisao Stolle » 13 Mar 2019, 18:49

Znači, ovo sam uvek grešio.

Delinkvent ili delikvent?

Piše se delinkvent.
Od latinskog delinquens, što znači prestupnik, prekršitelj, kriminalac.
Isto tako, delinkventan, delinkventski, delinkvencija.
"29 poslednjih dana u mesecu je najteže"

Odgovori

Natrag na “Kafana - Pab - Bircuz”