fanzo Professional Electronics Expert Team

Pozdav kolege,zanima me da li neko zna zbog cega se pojavljuje problem zaledjavanja cijevi na klimama mislim na obe povrat i potis.Taj problem mi se vec desavao dosta puta i u vecini slucajeva nije rjeseno zamjenjena je klima.Sad konkretno me zanima
za klimu LG 12 R410a radi par sati odlivno i onda odjednom pocne da ledi.Normalno ispustao sam plin vakumirao je onovo punio i to par puta,prao sam i isparivac unutrasnje i kond. vanjske jedinice i opet isto.Samo da naglasim da se to desava na klima koje su bas radilo sto bi se reklo non-stop i ljeti i zimi.Pozdrav.

Prvo, ne znam za koju tacno klimu govoris, pa ti ne mogu reci kako je kod nje tacno resen Defrosting, medjutim pogledaj malo oko te problematike. Klima po svojoj konstrukciji je zamisljena i konstuisana tako da periodicno sama automatski prelazi u rezim Defrosting-a ili odledjivanje. Treba da pogledas kako ti radi trokraki/cetvorokraki ventil ili neka druga automatika koja resava tu problematiku.

vlado.sub je napisao:Pozdav kolege,zanima me da li neko zna zbog cega se pojavljuje problem zaledjavanja cijevi na klimama mislim na obe povrat i potis.

Na grijanju ili na hlađenju?

problem nastaje na hladjenju prvo zalede cijevi i ventili na vanjskoj jedinici a onda i cjeli isparivac cak dodje do toga da led stigne da zapinje za ventilator,ali sto je najgore ne svaki put.Konkretno sad imam problem sa LG 12 R 410a

A kolika je kondenzacija ovih dana kada je napolju hladno a uređaj radi u režimu hlađenja.

Hoćemo li saznati tačnu oznaku tog uređaja ili ne ?

Klime koje hlade i ljeti i zimi su najčešće one koje se koriste za hlađenje prostora sa serverima i telekomunikacijskom opremom.

Obične klime koje služe za klimatizaciju prostora u kojem ljudi borave nisu konstruirane da hlade pri niskoj vanjskoj temperaturi (dovoljno je samo otvoriti prozor pa da se zrak u prostoru hladi) i niskoj vlažnosti unutarnjeg zraka (ispod 40%).

Obična klima, koju inače koristimo za klimatizaciju, konstrukcijski ima relativno veliku razliku temperature isparavanja rashladnog sredstva i temperature zasićenja zraka na ulazu izmjenjivača TD koja je oko 15K.

Temperatura isparavanja kod klime ovisi o konstrukcijskim osobinama uređaja (količina zraka, površina izmjenjivača) tj. TD i temperaturi zasićenja zraka na ulazu u izmjenjivač.
Temperatura isparavanja = temperatura zasićenja zraka - TD izmjenjivača.

Ako uzmemo u obzir da se u serverskim prostorima zrak stalno recirkulira i da je relativno suh (nema puno provjetravanja) onda lako dođemo do suhog zraka sa 30% vlage i manje,jer klima neprestano odvlažuje zrak.

Npr. Ako je na termometru zadano 21°C a u prostoru ta temperatura i relativna vlaga 40% onda je temperatura zasićenja tog zraka 13,3°C (pogledati Mollierov dijagram za vlažni zrak).
Prema tome temperatura isparavanja izmjenjivača koji ima TD 15K bit će 13,3°C-15K=-1,7°C
To je temperatura ispod točke ledišta pa se cijevi i izmjenjivač lede. Kako se led dalje nakuplja na izmjenjivaču, to TD izmjenjivača raste pa temperatura isparavanja još više pada.
Kako klima u modu hlađenja nema funkciju otapanja to se sve više ledi ili gasi ako ima "frost prevention" funkciju kod hlađenja.

Rješenje je ugradnja klima uređaja namijenjenoga za rad u takvim prostorima (close control) koji ima puno manji TD izmjenjivača, održavanje vlažnosti prostora u granicama između 50 i 60% ili nekakvo "buđenje" tipa kombiniranja vanjske jedinice sa unutarnjom od modela veće snage, povećanje količine zraka i sl. kerefeke.

Osim toga postoji i pojam"overcondensing" kod kojeg dolazi kad ventilator vanjske jedinice nema kontrolu brzine (a time i kontrolu temperature kondenzacije) pa je temperatura kondenzacije niska, a time manji tlak kondenzacije kroz kapilaru gura manje rashladnog sredstva pa je isparavanje opet niže nego što bi bilo da je tlak kondenzacije reguliran na recimo 35°C i više.

Dalje, ako je filtar začepljen i/ili izmjenjivač zaprljan ili motor neispravan, kondenzator motora (ako je AC) izgubio dio kapaciteta onda je količina zraka preko izmjenjivača mala i time raste TD. Sa porastom TD a istim uvjetima u prostoru, temperatura isparavanja pada a time se i cijevi mogu lediti ako je temperatura cijevi ispod 0°C.

I na kraju, postoji mogućnost nedostatka rashladnog sredstva ili djelomičnog začepljenja negdje u cjevovodu, što opet spušta temperaturu isparavanja.

Nakon osiguravanja potrebne količine zraka preko izmjenjivača, mjerenjem pregrijanja i pothlađenja te razlika temperatura (i vlage) na ulazu i izlazu iz izmjenjivača i potrošnje struje kompresora, utvrđujemo koji je stvarni uzrok problema.

vlado.sub je napisao:Pozdav kolege,zanima me da li neko zna zbog cega se pojavljuje problem zaledjavanja cijevi na klimama mislim na obe povrat i potis.

Na split sistem klima uređaju obje cijevi su povrat tj. dio isparivača u modu hlađenja.

Jedna je toplija od druge za količinu ostvarenog pregrijanja u izmjenjivaču.
U tanjoj cijevi se nalazi tekuće i djelomično ispareno rashladno sredstvo koje je isparilo nakon kapilare, uzimajući toplinu tekućem rashladnom sredstvu (koje je ušlo u kapilaru na temperaturi kondenzacije minus pothlađenje) i toplinu sa stjenki cijevi. Dakle, ta cijev ima temperaturu isparavanja.
Ostatak tekućeg rashladnog sredstva isparava u isparivaču jer tek tu može uzeti toplinu zraku i kondenziranoj vlagi koja je potrebna da promjeni agregatno stanje. Na kraju isparivača svo je rashladno sredstvo isparilo i dodatno se zagrijava. To dodatno zagrijavanje se zove pregrijanje jer više nema promjene agregatnog staja.
Cijev na izlazu iz isparivača ima temperaturu koja je jednaka temperaturi isparavanja plus pregrijanje u isparivaču. Putujući do vanjske jedinice ta cijev dodatno dobiva toplinu iz okoliša sve dok ne dođe do kompresora. Na ulazu u kompresor imamo cijev na temperaturi isparavanja plus totalno pregrijanje (pregrijanje isparivača i pregrijanje u cijevi od isparivača do kompresora).

Ovisno o temperaturi isparavanja i količini pregrijanja cijev može biti i na temperaturi nižoj od ledišta i na višoj i shodno tome može se lediti ili ne. Ako je cijev na temperaturi nižoj od temperature zasićenja zraka koji je okružuje, onda se rosi a ako se spusti ispod 0°C, onda se ta kondenzirana vlaga i ledi.